Šta se dogodilo šestog dana ruske invazije na Ukrajinu

Eksplozija je pogodila glavni grad Kijev, a raketa je, po svemu sudeći, uništila administrativnu zgradu u drugom najvećem gradu, Harkivu, ubivši civile.
Rusija je u srijedu ubrzala okupaciju velikog ukrajinskog grada, a ruska vojska tvrdi da njene snage imaju potpunu kontrolu nad lukom Herson u blizini Crnog mora, a gradonačelnik je rekao da grad "čeka čudo" da prikupi tijela i obnovi osnovne usluge.
Ukrajinski zvaničnici osporili su ruske tvrdnje, rekavši da je, uprkos opsadi grada od oko 300.000 stanovnika, gradska vlast ostala na svojim mjestima i da su borbe nastavljene. Međutim, šef regionalnog ureda za sigurnost, Gennady Laguta, napisao je na aplikaciji Telegram da je situacija u gradu teška, da nestaje hrane i lijekova i da je "mnogo civila povrijeđeno".
Ako bude zauzet, Herson bi postao prvi veliki ukrajinski grad koji će pasti u ruske ruke otkako je predsjednik Vladimir V. Putin pokrenuo invaziju prošlog četvrtka. Ruske trupe također napadaju nekoliko drugih gradova, uključujući glavni grad Kijev, gdje su tokom noći prijavljene eksplozije, a čini se da su ruske trupe blizu opkoljavanja grada. Evo najnovijeg razvoja događaja:
Ruske trupe neprestano napreduju kako bi opkolile veće gradove na jugu i istoku Ukrajine, a izvještava se o napadima na bolnice, škole i kritičnu infrastrukturu. Nastavili su opsadu centra Harkiva, gdje je u srijedu ujutro navodno raketama pogođena vladina zgrada, ostavljajući grad od 1,5 miliona stanovnika bez hrane i vode.
Više od 2.000 ukrajinskih civila poginulo je u prvih 160 sati rata, saopštile su hitne službe te zemlje, ali taj broj nije mogao biti nezavisno potvrđen.
Ruske trupe su preko noći opkolile jugoistočni lučki grad Mariupolj. Gradonačelnik je rekao da se više od 120 civila liječi u bolnicama zbog povreda. Prema riječima gradonačelnika, stanovnici su ispekli 26 tona hljeba kako bi prebrodili nadolazeći šok.
U svom govoru o stanju nacije u utorak navečer, predsjednik Biden je predvidio da će invazija na Ukrajinu "učiniti Rusiju slabijom, a svijet jačim". Rekao je da je američki plan da zabrani ruskim avionima ulazak u američki zračni prostor i da će Ministarstvo pravosuđa pokušati zaplijeniti imovinu oligarha i vladinih dužnosnika povezanih s Putinom dio globalne izolacije Rusije.
Druga runda pregovora između Rusije i Ukrajine zakazana je za srijedu nakon što sastanak u ponedjeljak nije uspio postići napredak ka okončanju borbi.
ISTANBUL – Ruska invazija na Ukrajinu stavlja Tursku pred tešku dilemu: kako uravnotežiti svoj status članice NATO-a i saveznice Washingtona sa snažnim ekonomskim i vojnim vezama s Moskvom.
Geografske poteškoće su još izraženije: Rusija i Ukrajina imaju pomorske snage stacionirane u crnomorskom bazenu, ali je sporazum iz 1936. dao Turskoj pravo da ograniči izlazak brodova zaraćenih strana na more, osim ako ti brodovi nisu tamo stacionirani.
Turska je posljednjih dana zatražila od Rusije da ne šalje tri ratna broda u Crno more. Ruski šef diplomatije rekao je kasno u utorak da je Rusija sada povukla svoj zahtjev da to učini.
„Prijateljski smo rekli Rusiji da ne šalje ove brodove“, rekao je ministar vanjskih poslova Mevrut Çavuşoğlu za televizijsku kuću Haber Türk. „Rusija nam je rekla da ovi brodovi neće proći kroz moreuz.“
Gospodin Çavuşoglu je rekao da je zahtjev Rusije podnesen u nedjelju i ponedjeljak i da se odnosi na četiri ratna broda. Prema informacijama koje Turska ima, samo je jedan registrovan u bazi na Crnom moru i stoga ispunjava uslove za prolaz.
Ali Rusija je povukla svoje zahtjeve za sva četiri broda, a Turska je formalno obavijestila sve strane Konvencije iz Montreuxa iz 1936. godine - prema kojoj je Turska obezbijedila pristup iz Sredozemnog mora u Crno more kroz dva moreuza - da je Rusija već to učinila.. Çavuşoğlu.
Naglasio je da će Turska primjenjivati ​​pravila ugovora na obje strane u sukobu u Ukrajini, kako je to propisano sporazumom.
„Sada postoje dvije zaraćene strane, Ukrajina i Rusija“, rekao je. „Ni Rusija ni druge zemlje ne bi trebale biti uvrijeđene. Podnijet ćemo zahtjev za Montreux danas, sutra, sve dok postoji.“
Vlada predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana također pokušava procijeniti potencijalnu štetu koju bi zapadne sankcije protiv Rusije mogle nanijeti vlastitoj ekonomiji. Zemlja je pozvala Moskvu da zaustavi agresiju protiv Ukrajine, ali još nije uvela vlastite sankcije.
Aleksej A. Navaljni, najistaknutiji kritičar ruskog predsjednika Vladimira V. Putina, pozvao je Ruse da izađu na ulice kako bi protestovali protiv „našeg očigledno ludog Carskog rata agresije protiv Ukrajine“. Navaljni je u saopštenju iz zatvora rekao da Rusi „moraju stisnuti zube, savladati svoje strahove i istupiti i zahtijevati prekid rata“.
NOVI DELHI – Smrt indijskog studenta u borbama u Ukrajini u utorak stavila je u fokus izazov Indije da evakuiše skoro 20.000 građana zarobljenih u zemlji na početku ruske invazije.
Naveen Shekharappa, student četvrte godine medicine u Harkovu, ubijen je u utorak dok je napuštao bunker kako bi nabavio hranu, rekli su indijski zvaničnici i njegova porodica.
Oko 8.000 indijskih građana, uglavnom studenata, i dalje je pokušavalo pobjeći iz Ukrajine do kasnog utorka, prema podacima indijskog ministarstva vanjskih poslova. Proces evakuacije je bio zakompliciran intenzivnim borbama, što je studentima otežavalo dolazak do prepunog graničnog prijelaza.
„Mnogi moji prijatelji su sinoć vozom napustili Ukrajinu. Strašno je jer je ruska granica udaljena samo 50 kilometara od mjesta gdje se nalazimo, a Rusi pucaju na našu teritoriju“, rekao je doktor medicine druge godine koji se 21. februara vratio u Indiju, za Study Kashyap.
Kako se sukob intenzivirao posljednjih dana, indijski studenti pješačili su kilometrima po ledenim temperaturama, prelazeći granice u susjedne zemlje. Mnogi ljudi su objavili video snimke iz svojih podzemnih bunkera i hotelskih soba moleći za pomoć. Drugi studenti optužili su sigurnosne snage na granici za rasizam, rekavši da su bili prisiljeni čekati duže samo zato što su Indijci.
Indija ima veliku mladu populaciju i sve konkurentnije tržište rada. Stručni fakulteti kojima upravlja indijska vlada imaju ograničen broj mjesta, a diplome privatnih univerziteta su skupe. Hiljade studenata iz siromašnijih dijelova Indije studiraju za stručne diplome, posebno medicinske diplome, na mjestima poput Ukrajine, gdje to može koštati upola ili manje od onoga što bi platili u Indiji.
Glasnogovornik Kremlja rekao je da će Rusija poslati delegaciju kasno u srijedu poslijepodne na drugu rundu razgovora s ukrajinskim predstavnicima. Glasnogovornik Dmitrij S. Peskov nije otkrio lokaciju sastanka.
Ruska vojska je u srijedu saopštila da ima potpunu kontrolu nad Hersonom, regionalnim centrom od strateškog značaja za Ukrajinu na ušću rijeke Dnjepar na sjeverozapadu Krima.
Tvrdnja nije mogla biti odmah potvrđena, a ukrajinski zvaničnici su rekli da se, dok je grad bio pod opsadom, bitka za njega nastavila.
Ako Rusija osvoji Herson, to će biti prvi veći ukrajinski grad koji je Rusija zauzela tokom rata.
„U gradu nema nestašice hrane i osnovnih potrepština“, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane. „U toku su pregovori između ruske komande, gradske uprave i regije o rješavanju pitanja održavanja funkcionisanja društvene infrastrukture, osiguranja pravnog reda i sigurnosti ljudi.“
Rusija je pokušala opisati svoj vojni napad kao napad koji je većina Ukrajinaca pozdravila, čak i dok je invazija uzrokovala ogromnu ljudsku patnju.
Oleksij Arestovič, vojni savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, rekao je da se borbe nastavljaju u Hersonu, koji je omogućavao strateški pristup Crnom moru, blizu vodenih puteva na Krimu iz sovjetskog doba.
G. Arestovich je također rekao da ruske trupe napadaju grad Kriverich, oko 160 kilometara sjeveroistočno od Hersona. Taj grad je rodni grad g. Zelenskog.
Ukrajinska mornarica optužila je rusku Crnomorsku flotu da koristi civilne brodove za zaštitu – taktiku koju navodno koriste i ruske kopnene snage. Ukrajinci optužuju Ruse da su prisilili civilni brod pod nazivom Helt da uđe u opasna područja Crnog mora „kako bi okupatori mogli koristiti civilni brod kao ljudski štit da se pokriju“.
Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka saopštili su da je ruski rat protiv Ukrajine već imao "značajne" ekonomske posljedice na druge zemlje, upozoravajući da bi rastuće cijene nafte, pšenice i drugih roba mogle podstaći već visoku inflaciju. Najveći utjecaj bi vjerovatno imali na siromašne. Poremećaji na finansijskim tržištima mogli bi se pogoršati ako se sukob nastavi, dok bi zapadne sankcije Rusiji i priliv izbjeglica iz Ukrajine također mogli imati veliki ekonomski utjecaj, navele su agencije u saopštenju. Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka dodali su da rade na paketu finansijske pomoći u ukupnom iznosu većem od 5 milijardi dolara za podršku Ukrajini.
Kineski glavni finansijski regulator, Guo Shuqing, izjavio je u srijedu na konferenciji za novinare u Pekingu da se Kina neće pridružiti finansijskim sankcijama Rusiji i da će održavati normalne trgovinske i finansijske odnose sa svim stranama u sukobu u Ukrajini. Ponovio je stav Kine protiv sankcija.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pokušao je u srijedu ujediniti zemlju nakon što je još jedna neprospavana noć prekinuta bombaškim napadima i nasiljem.
„Još jedna noć totalnog rata Rusije protiv nas, protiv naroda, je prošla“, rekao je u poruci objavljenoj na Facebooku. „Teška noć. Neko je te noći bio u metrou - u skloništu. Neko ju je proveo u podrumu. Neko je imao više sreće i spavao je kod kuće. Drugi su bili sklonište kod prijatelja i rodbine. Jedva smo spavali sedam noći.“
Ruska vojska tvrdi da sada kontrolira strateški važan grad Herson na ušću rijeke Dnjepar, koji će biti prvi veći ukrajinski grad koji će Rusija zauzeti. Tvrdnja nije mogla biti odmah potvrđena, a ukrajinski zvaničnici su rekli da, iako su ruske trupe opkolile grad, bitka za kontrolu se nastavlja.
Poljska granična straža saopštila je u srijedu da je od 24. februara više od 453.000 ljudi pobjeglo iz Ukrajine na njenu teritoriju, uključujući 98.000 koji su ušli u utorak. Agencija Ujedinjenih nacija za izbjeglice saopštila je u utorak da je 677.000 ljudi pobjeglo iz Ukrajine i da bi više od 4 miliona na kraju moglo biti prisiljeno da ode.
Kijev, Ukrajina — Danima je Natalia Novak sjedila sama u svom praznom stanu, gledajući vijesti o ratu koje su se odvijale kroz njen prozor.
„Sada će biti borba u Kijevu“, razmišljao je Novak u utorak poslijepodne nakon što je saznao za planove predsjednika Vladimira V. Putina za daljnji napad na glavni grad.
Pola milje dalje, njen sin Hlib Bondarenko i njen suprug Oleg Bondarenko bili su stacionirani na improviziranom civilnom kontrolnom punktu, pregledavajući vozila i tražeći moguće ruske vandale.
Khlib i Oleg su dio novoosnovanih Teritorijalnih odbrambenih snaga, specijalne jedinice pod Ministarstvom odbrane koja ima zadatak naoružavanja civila kako bi pomogli u odbrani gradova širom Ukrajine.
„Ne mogu odlučiti hoće li Putin izvršiti invaziju ili lansirati nuklearno oružje“, rekao je Khlib. „Ono što ću odlučiti je kako ću se nositi sa situacijom oko sebe.“
S obzirom na rusku invaziju, ljudi širom zemlje bili su prisiljeni donositi odluke u djeliću sekunde: ostati, pobjeći ili uzeti oružje da brane svoju zemlju.
„Ako sjedim kod kuće i samo gledam kako se situacija razvija, cijena je da neprijatelj može pobijediti“, rekao je Khlib.
Kod kuće, gospođa Novak se priprema za moguću dugu svađu. Zalijepila je prozore trakom, navukla zavjese i napunila kadu vodom za hitne slučajeve. Tišinu oko nje često su prekidale sirene ili eksplozije.
„Ja sam majka svog sina“, rekla je. „I ne znam hoću li ga ikada više vidjeti. Mogu plakati ili se sažaljevati ili biti šokirana - sve to.“
Transportni avion australijskog ratnog zrakoplovstva poletio je u srijedu u Evropu prevozeći vojnu opremu i medicinske potrepštine, saopštila je Zajednička operativna komanda australijske vojske na Twitteru. Australijski premijer Scott Morrison rekao je u nedjelju da će njegova zemlja snabdijevati Ukrajinu oružjem preko NATO-a kako bi se dopunila neubojita oprema i potrepštine koje je već obezbijedila.


Vrijeme objave: 02.08.2022.